Odgovori na pitanja za Dnevni list „DAN“.

1. Da li je po vama to tijelo opravdalo svrhu postojanja i koje su vase preporuke?

U trenutku kada je nastala Komisija za sprječavanje sukoba interesa, ova oblast nije bila dovoljno ni adekvatno zakonski pokrivena, tako da je samo osnivanje ovog tijela i usvajanje Zakona o konfliktu interesa (2004)  značilo napredak. Međutim, usvojeni zakoni, kao ni ovlašćenja data ovoj instituciji, nijesu omogućili da se postignu neki značajniji rezultati na polju borbe protiv političke korupcije i suzbijanja konflikta interesa.

Ograničenost zakona, nedovoljan stepen političke nezavisnosti i slabi kapaciteti ove institucije su glavni uzroci za neuspjeh. Iako je zakonski okvir izmijenjen već dva puta, još uvijek ostaju značajni propusti, koji će uticati na efektivnost primjene. Ove slabosti izmijenjenog zakona se uglavnom odnose na produženje rokova koji su postavljeni funkcionerima za dostavljanje informacija, slabe garancije za primjenu sankcija, nesrazmjernost novih ovlašćenja koja su data Komisiji i njenih kapaciteta da ta ovlašćenja sprovodi. Jedan od velikih problema je takođe i  neadekvatnost kriterijuma za imenovanje predsjednika komisije i njenih članova.

Međutim, uprkos brojnim slabostima, neophodno je istaći da je Komisija za sprječavanje sukoba interesa ulagala napore da na što transparentniji način sprovede ovlašćenja koja su joj data, u skladu sa sopstvenim kapacitetima. Jedan od pozitivnih primjera je i baza podataka javnih funkcionera, urađena u saradnji sa CEMI-jem, koja godinama daje mogućnost medijima i civilnom društvu da pristupe značajnim informacijama i da otvaraju slučajeve političke korupcije.

Za unaprjeđenje rezultata u ovoj oblasti je neophodno ojačati primjenu sankcija, unaprijediti koordinaciju institucija, a implementaciju zakona povjeriti tijelu koje bi bilo politički i funkcionalno nezavisno, sa jakim ovlašćenjima i sa većim kapacitetima - osposobljenim da vrše administrativnu istragu.

Kao što smo više puta isticali, smatramo da bi osnivanje jedinstvenog tijela, koje bi imalo finansijsku, funkcionalnu i političku nezavisnost, specijalizovane kadrove i adekvatna sredstva za rad, u kombinaciji sa većim zakonskim ovlašćenjima i proširenjem nadležnosti na kontrolu konflikta interesa, prevenciju korupcije i kontrolu finansiranja političkih partija, bilo neophodan prvi korak za postizanje opipljivih rezultata u borbi protiv političke korupcije.

2. Prijeti li uzalud kaznama prema onima koje krse Zakon predsjednik Komisije, jer po Zakonu ne dobija povratne informacije od  organa u kojima  funkcioneri rade, a za koje je podnijet zahtjev za razresenje?

Prethodni Zakon o sprječavanju sukoba interesa je predviđao dvije vrste sankkcija: novčane sankcije i razrješenje. Dok su se novčane sankcije većinom sprovodile, neznatan broj izrečenih sankcija koje su predviđale razrješenje, je zaista i sproveden. Naime, organi koji su bili zaduženi da sprovedu ove sankcije, nisu davali nikakve povratne informacije Komisiji za sprječavanje sukoba interesa o njihovom izvršenju.

Usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa,  predviđaju se nove vrste sankcija kao što je suspenzija i disciplinske mjere, međutim i dalje nije adresiran problem sprovođenja ovakvih sankcija.  Ovaj problem, u velikoj mjeri, obesmišljava kaznene odredbe i dovodi u pitanje primjenu i efikasnost cijelog zakona.

Ana Selić

Predsjednik UO CEMI-ja, Zlatko Vujović, zahtijevao je da članovi Nacionalne komisije razgovaraju o diskrecionom pravu Ministarstva Unutrašnjih poslova na dodjelu crnogorskog državljanstva osobama koje su to zaslužile sportskim, poslovnim ili drugim dostignućima.

"Da vidimo koji su to ljudi koji su zadužili državu pa je ona riješila da im se oduži. Ne vidim zašto bi ti podaci bili tajni. Imate ljude koji žive godinama u Crnoj Gori pa ne mogu da dobiju državljanstvo.

On je podsjetio da je do sada crnogorsko državljanstvo na taj način "dobilo 112 osoba", ocjenjujući da je to prilično veliki broj da ne bismo znali bar njihova imena i razloge zbog kojih im je omogućena takva privilegija", rekao je Vujović. Inicijativa je odbijena.

Predsjednik komisije Duško Marković rekao je da nije u skladu sa poslovnikom NK da se bave konkretnim slučajevima

Nacionalna komisija za nadzor institucija zaduženih za borbu protiv korupcije neće prikupljati informacije o tome ko je Brano Mićunović, a po inicijativi izvršne direktorice MANS-a Vanje Ćalović već su policija i tužilaštvo zaduženi da prikupe te informacije kao i informacije da li je kroz svoj biznis povezan sa organizovanim kriminalom.

Marković je rekao da će o toj inicijativi obavijestiti tužilaštvo koje već vodi taj slučaj.
Prethodno je predsjednik komisije Duško Marković rekao da nije u skladu sa poslovnikom NK da se bave konkretnim slučajevima jer nemaju istražne kapacitete. Jedino NK može da od tužilaštva zatraži da istraži poslove Branislava Mićunovića i njegove eventualne veze sa kriminalnim krugovima.
Mi nemamo nadležnost da postanemo arbitri niti imamo te kapacitete ali možemo inicijative podnijeti nadležnom državnom organu.

CEMI podržao inicijative

Predsjenik UO CEMI-ja, Zlatko Vujović podržao je inicijative Ćalović navodeći da Komisija ima ovlašćenja da traži izvještaje kako bi znali koliko je efektivna borba protiv organizovanog kriminala.

Predsjednik UO CEMI-ja Zlatko Vujović je kazao za Antenu M da je u cijeloj priči o izbornom zakonu od izuzetnog značaja uloga Socijalističke narodne partije.

Na pitanje da li SNP u slučaju usvajanja izbornog zakonodavstva može biti onaj odlučujući tas na vagi, koji je Pokret za promjene bio pri usvajanju Ustava, Vujović kaže:

« Čini mi se da se upravo SNP čuva da ne dođe u takvu situaciju, koja bi joj predstavljala snažan teret za saradnju sa ostalim opozicionim partijama i borbu na tržištu birača. Dakle, čini mi se da se pokušava zaštititi od takve pozicije, time što će dobiti određenu vrstu podrške drugih opozicionih partija i na taj način legitimitet za neka buduća političkih dešavanja. Činjenica jeste da je, na neki način, ključ dogovora u rukama SNP-a koji pokušava nešto da učini, shvatajući da se, uslijed pritiska evropskih zvaničnika, najvjerovatnije mora postići dogovor, ali tako da ne ugrozi njihovu poziciju među biračkim tijelom prosrpske orjentacije.»

Pravda na Balkanu je registrovana kao NVO 9.08. dan pošto su mediji objavili da će Lukšić dobiti savjetnika za borbu protiv diskriminacije

Savjetnik premijera Igora Lukšića za borbu protiv diskriminacije dr Jovan Kojičić osnovao je nedavno nevladinu organizaciju „Pravda na Balkanu - jednakost za seksualne manjine“, koja je partner Vladi u organizaciji Danilovgradske konferencije o pravima seksualnih manjina.

Tom alternativnom rješenju prvi ljudi Vlade i Kojičić pribjegli su ne bi li premostili jaz koji već duže vrijeme postoji kada je riječ o saradnji državnih organa sa civilnim sektorom i da bi kod Evropske unije dobili poene, bez iskrenog angažmana za bolji status LGBT osoba.

"Pravda na Balkanu - jednakost za seksualne manjine", neformalna organizacija koja je funkcionisala tri godine na čelu sa Kojičićem, registrovana je u Podgorici kao NVO 9. avgusta, dan nakon što su mediji objavili da će Lukšić dobiti savjetnika za borbu protiv diskriminacije Ovog puta, uoči današnje konferencije, aktivisti preko 40 nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima i pravima LGBT osoba krajem avgusta najavili su da će bojkotovati treću po redu u zadnjih nekoliko godina konferenciju o pravima seksualnih manjina, ovog puta organizovanoj pod nazivom “Ka Evropi, ka jednakosti”.

Iz tog razloga, "Pravda na Balkanu - jednakost za seksualne manjine", neformalna organizacija koja je funkcionisala tri godine na čelu sa Kojičićem, registrovana je u Podgorici kao NVO 9. avgusta, dan nakon što su mediji objavili da će Lukšić dobiti savjetnika za borbu protiv diskriminacije.

U Odluci o osnivanju, u koju su “Vijesti” imale uvid, navedeni sukao osnivači: Vesna Pejović, Nina Redžepagić, Slobodanka Krivokapić, Miloš Burzan i Slobodan Đurović, dok se Kojičićevo ime nigdje ne nalazi. Đurović je, u tom dokumentu, jedina potpisana osoba.

NVO “Pravda na Balkanu” osnovana je, kako dalje piše, radi afirmacije i zaštite ljudskih prava svake osobe, bez obzira na seksualnu orijentaciju i rodni identitet ili izražavanje, kao i radi organizovanja naučnih skupova, seminara, programa obuke i sličnih aktivnosti.

Đurović, inače Kojičićev student, juče je poslao dopis Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i Kojičiću, u kojem ih obavještava da napušta “Pravdu na Balkanu” i sa tom NVO prekida svaku dalju pravnu i programsku vezu Đurović je tada potpisao izjavu da će predstavljati i zastupati nevladino udruženje “Pravda na Balkanu”, ali i Odluku da Pejović preuzme posao “nalogodavca za izvršenje sredstava na teret Udruženja”.


On je objasnio i da je poziv Kojičića prvobitno prihvatio da bude osnivač nove organizacije u crnogorskom civilnom sektoru.

"U susretu sa Kojičićem potpisao sam zahtjev za registraciju, Statut i Odluku o osnivanju... Ovim aktivnostima sam pristupio na osnovu raspoloživih informacija i sa najboljim namjerama, smatrajući da na taj način pružam svoj doprinos razvoju kulture ljudskih prava i nastavku procesa evropskih integracija”, objasnio je Đurović.

Držeći do sopstvenog dostojanstva i kredibiliteta, kako je kazao, kao i poštovanja osnovnih vrijednosti demokratskog i zakonitog ponašanja, Đurović je odlučio da “Pravdu na Balkanu” napusti i o tome obavijesti MUP.

Sa Kojičićem “Vijesti” nijesu uspjele da stupe u kontakt jer je, kako je objašnjeno, zauzet pripremanjem konferencije, s tim što podaci nijesu dematovani, samo je rečeno kako Vlada nije osnovala svoju NVO Na zvaničnom sajtu Vlade na kojem se nalazi draft konferencije, ne navodi se da je “Pravda na Balkanu” NVO, već se to udruženje pominje kao Vladin partner u organizovanju međunarodne konferencije.

“Vlada nije osnovala nikakvu NVO organizaciju. Pravda na Balkanu: Jednakost za seksualne manjine je registrovana u Crnoj Gori i predstavlja kontinuitet izuzetno važnog i veoma dobro ocijenjenog međunarodnog projekta, jer je to odavno bila namjera svih okupljenih unutar Međunarodne akademske konferencije”, saopšteno je iz Vlade.

Takođe je rečeno i da je Kojičić zvanično stupio na dužnost savjetnika premijera 29. avgusta, iako više nezvaničnih izvora tvrdi da je on radio od početka avgusta kao službenik Vlade.

Naša Vlada je drugačija od ostalih

Iz Vlade je juče objašnjeno kako se konfrerencija, treća po redu u zadnjih nekoliko godina, sa istom tematikom razlikuje od prethodnih po tome što ovu organizuje crnogorska Vlada.

“Ovo je prva međunarodna konferencija o LGBT pravima na Balkanu koju organizuje jedna Vlada. Želimo da pošaljemo jasnu poruku da će ova Vlada, na kvalitetan način i sa najboljim ekspertizama, pristupiti tretiranju ove problematike. Naš glavni cilj jeste da u prisustvu najvećih međunarodnih eksperata u ovoj oblasti, otvoreno razgovaramo o spornim pitanjima i čujemo koja su to dobra iskustva iz međunarodne zajednice i regiona, koja mogu da nam pomognu u daljim koracima”, rečeno je iz Vlade.

Potvrđeno je da program jeste isti, ali i da su ga kreirali najveći međunarodni eksperati.

“No, konferencija nije ista, jer obuhvata diskusiju i inicijalnu obimnu obuku u oblastima sprovođenja zakona, sudstva i ljudskih prava za sudije, tužioce, sprovodioce zakona, zaštitnike ljudskih prava i civilni sektor u Crnoj Gori. Ta obuka će se odvijati u prisustvu regionalnih i vodećih međunarodnih stručnjaka”, saopšteno je iz Vlade.

Na pitanje kako u Vladi tumače odluku Zdravka Cimbaljevića da ne dođe na konferenciju čiji je organizator njemu u maju dijelio nagradu, iz najvišeg izvršnog tijela je objašnjeno kako je direktor Forum Progresa dobio poziv.

“Odgovor na vaše pitanje može vam dati samo Cimbaljević... U Vladi sa žaljenjem konstatujemo da su NVO, neki aktivisti, uključujući i Cimbaljevića odlučili da bojkotuju konferenciju. No, imajući u vidu koncept konferencije smatramo da i dalje imamo podudarne ciljeve. Ipak, poštujemo demokratsko pravo svih, pa i Cimbaljevića da se ne slaže sa našim aktivnostima i vjerujemo da ćemo ipak, u buduće, zajedno raditi na ovim važnim pitanjima”, poručili su iz Vlade.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring (CEMI) Zlatko Vujović ocijenio je za Radio Antenu M da je blokada rada Skupštine kontraproduktivna i za opoziciju i za građane, i predstavlja igru i pritisak na vlast.

Vujović komentariše i mogući bojkot rada Parlamenta navodeći da takav čin ne može donijeti ništa dobro opoziciji a ponajmanje građanima.

- Mislim da je bojkot u ovom slučaju kontraproduktivan, kako za nacionalni interes Crne Gore tako i za opoziciju. Pokušaj da se kriza pojača pred donošenje odluke o eventualnom početku pregovora o članstvu u EU, može se doživjeti kao politička igra opozicije i pokušaj dodatnog pritiska na vlast. Realno gledajući, mislim da će osnovna posljedica takvog ponašanja opozicije biti nanošenje teške štete građanima Crne Gore i samom procesu evropskih integracija, naveo je Vujović.

Komentarišući izjavu potpredsjednika delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Jugoistočnom Evropom Jelka Kacina, koji je juče kazao da uslovljavanjem usvajanja izbornog zakona, opozicija pokazuje da ne želi da Crna Gora dobije datum za početak pregovora, Zlatko Vujović podsjeća da je opozicija jasno poručila: evropskih integracija nema ako srpski jezik ne bude ravnopravan sa crnogorskim u obrazovnom sistemu.

- Vjerujem da je neke procese lakše shvatiti kad ih posmatrate sa strane nego kad ste na neki način dio samog procesa. A ako gospodin Kacin procjenjuje da je to to, vjerujem da je prilično teško drugačije shvatiti ponašanje opozicije koja je spremna da zaustavi proces evropskih integracija zbog naziva jednog nastavnog predmeta, zaključio je Vujović.

Ana Selić iz CEMI-ja kaže da su vanredni učenici u Crnoj Gori brojniji u ruralnim predjelima i na sjeveru zemlje. Škole se utrkuju ko će da privuče više vanrednih učenika.

"To se događa zato što škole dobijaju 40 odsto novca koji vanredni učenici uplate, a 60 odsto novca dobija sam nastavnik", tvrdi Selić.

Cjenovnik vanrednog polaganja odredilo je Ministarstvo prosvjete, a učenici koji žele vanredno da polože ispite za to će morati da izdvoje određen novac:

* predmet bez pismenog - 12 eura

* predmet sa pismenim 16 eura

* praktična nastava 20 eura

* upisnina 20 eura.

Crno tržište

Božo Ljujić, direktor bjelopoljske Srednje stručne škole u kojoj vanredno polaže 87 učenika, negira tvrdnje Centra za monitoring i kaže da se u vanrednom polaganju ispita nema korupcije. "Treba obrazovati tijelo na centralnom nacionalnom nivou, kao Ispitni centar, i njima dati mogućnost da ispituju vanredne učenike"

On objašnjava da učenik uplaćuje svotu novca koju mu odredi sekretar škole. Taj novac se uplaćuje na žiro-račun škole.

Uprkos tvrdnjama direktora Ljujića, CEMI smatra da se preko vanrednog polaganja ispita formira crno tržište diploma srednjih škola. Centar za monitoring ima predlog kako da se izbjegne problem.

"Treba obrazovati tijelo na centralnom nacionalnom nivou, kao Ispitni centar, i njima dati mogućnost da ispituju vanredne učenike iz svih srednjih škola. Na taj način obezbjeđujemo jednak tretman za sve učenike", kazala je Selić.

Ministarstvo prosvjete nema namjeru da sprovede u djelo predlog Centra za monitoring. Iz Ministarstva u odgovoru Vijestima su bili jasni.

"Zakon o opštem obrazovanju je mijenjan prošle godine i nove izmjene se neće uskoro dogoditi."

Vanredni učenici će, kao i do sad, ispite polagati u svojim srednjim školama gdje se može, kako poručuju iz CEMI-ja, lako dogoditi korupcija.

Povodom teksta "Otvoriti dijalog NVO i partija", autora Borisa Raonića, Vijesti, 22.07.2011.

Prije nekoliko dana usvojen je u Skupštini Crne Gore Zakon o nevladinim organizaciama, a povod za moje javno iznošenje stava je dio teksta objavljenog u ovom listu, na dan usvajanja ovog zakonskog teksta.

Zakon o NVO bolji je od prethodnog, ali nije uredio pitanje finansiranja NVO na zadovoljavajući način. Pitanja uloge parlamenta u podršci NVO sektoru (?) kao i regulisanje statusa strukovnih udruženja nije ni mogao da regutiše, što je tokom javne rasprave objašnjeno, ali očigledno uzalud, makar kad su u pitanju predstavnici veoma medijski eksponiranih NVO. Ako nije neznanje, onda je bezobrazluk, interes ili..

Naime, medijski poznata ličnost iz NVO, Boris Raonić, ustvrdio je daje "bezobrazno da tražimo da NVO imaju na raspolaganju tri puta veći iznos sredstava od političkih partija". Manje je važno to što takva formulacija nije tačna i što političke stranke, osim za redovne aktivnosti, dobijaju sredstva za kampanje i funkcionisanje na lokalnom nivou. Priznajem da sam jedan od bezobraznih. Još 2007. godine, 230 NVO okupljenih u Koaliciji NVO - saradnjom do cilja postavilo je svoj dugoročan cilj u pogledu finansiranja NVO u Crnoj Gori, a on glasi - minimum 1% od godišnjeg budžeta treba da se izdvaja za projekte NVO. Bezobrazni se nalaze i u Savjetu za saradnju Vlade Crne Gore i nevladinih organizacija koji je podržao prijedlog Koalicije NVO da se ustanovi minimum za godišnje finansiranje projekata NVO.

Takav zahtjev odbila je Vlada Crne Gore a nije ga, nažalost, afirmisala ni Skupština Crne Gore. Tekst gospodina Raonića, objavljen na dan usvajanja Zakona u Skupštini i njegov stav, moguće da su doprinijeli poslanicima u zauzimanju stava jer valjda niko nije preči od njih u crnogorskom društvu. I tako će ostati zapamćeno da je jedan NVO aktivista tražio da se NVO dodjeljuje što manje sredstava. Ovo nije prvi put da su za manju grupu NVO važniji interesi političkih stranaka nego interesi NVO ili su to samo lijepo maskirani sopstveni interesi. Mi, bezobrazni, nastavićemo da se borimo za interese NVO a političke stranke, vjerujem, same uvijek prepoznaju svoje interese i biće vrlo jedinstvene u njihovom ostvarenju. Pošto je posao u Crnoj Gori privremeno završen, bilo bi dobro da se Raonić sada okrene Hrvatskoj jer je tamo na djelu očigledna nepravda. Za NVO se u Hrvatskoj izdvojilo u 2010. godini, oko 160 miliona eura, a za političke stranke koje participiraju u Saboru, za obavljanje redovnih aktivnosti na nacionalnom nivou, ispod 9 miliona eura (0,05% ostvarenih rashoda poslovanja iz prethodno objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta).

Koalicija NVO tražila je da se zakonom obezbijedi minimum za finansiranje projekata NVO. Da je naš prijedlog usvojen, NVO bi mogle da računaju na najmanje 5 miliona eura godišnje. Ćudi me ovakav, kolegijalni, stav jer samo dvije ili tri nevladine organizacije sa kojima sa-rađuje gospodin Raonić, godišnje prihoduju preko 2 miliona eura. Bezobrazluk je kada oni koji imaju značajna sredstva traže restrikciju za sve ostale NVO u Crnoj Gori, ma koliko da ih ima aktivnih. Priličan je broj NVO koje realizuju korisne akcije na lokalnom nivou i podstiču građanski aktivizam bez kojeg nema razvoja demokratije. Te NVO ne smiju biti zaboravljene, a o rezultatima aktivnih i manje aktivnih ćemo drugi put.

Takođe, neistina je da samo 4 NVO objavljuju finansijske izvještaje na svom web sajtu i da su one jedino transparentne. Ima ih još, mada ne tako uticajnih (možda uđu u novogodišnjih TOP 20 NVO), a upravo se sprema publikacija koja će javnost upoznati sa finansijskim izvještajima više stotina NVO.

Svoj stav iznosim javno jer makar povremeno treba reagovati na neznanje, bezobrazluk ili nešto treće od strane „uticajnih" NVO. A Crnu Goru upravo uticajni (uz dužno poštovanje izuzecima) guše u površnosti, najuticajniji u krugu političkih stranaka, u nevladinim organizacijama, medijima. Da nije tako, naše društvo bi sigurno bilo više demokratsko nego sada, životni standard bolji itd...

Sve sam više ubijeđen daje malo onih koji žele pozitivnu društvenu promjenu. Manji broj NVO predlaže rješenja problema o kojima veći broj NVO, naravno uticajnih, voli svakodnevno da priča. Mediji daju najveći prostor onima koji vole da pričaju (svakodnevno), a ne onima koji nude rješenja. Državna i lokalna uprava još nemaju hrabrosti i znanja da adekvatno komuniciraju sa NVO, da prihvate argumentovane sugestije ah i da onima sa manje znanja, bezobraznima ili., odgovore, argumentima, bez ustezanja ma koliko bili „uticajni". Poslanici, iako bez svih potrebnih resursa za rad, sramežljivo koriste svoju poziciju u donošenju propisa zahvaljujući kojima Crna Gora treba da postane bolje društvo. Kvalitet javne debate o svim društvenim pitanjima je, kao posljedica prethodno pomenutog, zabrinjavajuće loš. U Crnoj Gori vodi se kvazidijalog jer cilj dijaloga je da se dođe do rješenja a kod nas, čini se, da se udaljimo od rješenja. Većina u svim društvenim sektorima se trudi da građane i građanke drži na nivou površnosti, jer što će biti sa svima njima (uticajnima) ako počnu da se postavljaju pitanja. Onda će valjda svi morati više da se trude (rade) kako bi zadovoljili potrebe građana i moraće da objasne korist koju građani imaju od njih.

Vjerujem, ipak, u manjinu ozbiljnih, kompetentnih, kredibilnih ljudi kojih ima u svim sektorima, a koja mora dobiti šansu makar zbog toga što će EU tražiti rezultate koje mediokriteti neće moći da ostvare.

Goran ĐUROVIĆ, predsjednik Upravnog odbora Koalicije nevladinih organizacija - saradnjom do cilja

Plate je svojim zvanicama poželio „puno zdravlja i snage kako bi Crnu Goru uveli u Evropsku Uniju i NATO“

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Plate sa suprugom Žizelom Stol priredio je na obali Pine oproštajni prijem za zvanice iz javnog i političkog života Crne Gore i predstavnike diplomatskog kora.

Plate je svojim zvanicama među kojima su bili brojni ambasadori diplomatskih misija u Crnoj Gori predvođeni američkom ambasadorkom Su Braun na koktelu ispred školskog broda „Jadran“ poželio „puno zdravlja i snage kako bi Crnu Goru uveli u Evropsku Uniju i NATO“.

"Moja supruga i ja proveli smo tri godine u Crnoj Gori pune doživljaja. Bilo je to za mene uzbudljivo vrijeme, ne uvijek lako. Međutim predivni predjeli, more i srdačnost ljudi mnogo toga su nadomjestili. "Želio bih posebno da zahvalim mnogim Crnogorcima koji su me podržali u mom poslu"

Želio bih posebno da zahvalim mnogim Crnogorcima koji su me podržali u mom poslu. Ljudi su mi prilazili i zahvaljivali se na mom radu i onome što činim u Crnoj Gori.“ rekao je Plate dodajući da će Crna Gora će kao i druge zemlje u kojima je ranije službovao kao što su Indija, Brazil i Francuska „ostati duboko u njegovom srcu“.

Koktelu na tivatskom šetalištu su između ostalih prisustvali i ministar odbrane Boro Vučinić, predsjednik i potpredsjednici NOVE, Andrija Mandić, Goran Danilović i Slaven Radunović, poslanik PZP Koča Pavlović, Dragiša Burzan iz ministarstva spoljnih poslova, sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković, predsjednik UO CEMI, Zlatko Vujović, direktor DAN-a, Mladen Milutinović, direktor ND „Vijesti“, Željko Ivanović, glavni i odgovorni urednik „Vijesti“, Mihailo Jovović.

Nakon koktela njemačka ambasada je za zvanice priredila krstarenje Bokom školskim brodom „Jadran“ tokom koga je goste zabavljao njemačko-francuski duo „La Manivelle“, a služila se njemačka vina i piva.

“Postavlja se pitanje šta je sa profesorima i dekanima drugih fakulteta u okviru UCG, koji nijesu javni funkcioneri a takođe prihoduju sredstva iz više izvora”

Centar za monitoring (CEMI) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) zahtijevaju da se uvede obaveza objavljivanja imovinskih kartona rukovodilaca i nastavnog osoblja Univerziteta Crne Gore (UCG) i univerzitetskih jedinica.

“Slučaj dekana (Pravnog fakulteta Ranka) Mujovića je pokazao da dekan jedne od univerzitetskih jedinica može da prihoduje oko četvrtine miliona eura za vrijeme trajanja svog mandata, a da pri tom ne doprinese ni najmanje razvoju fakulteta, već da svojim ponašanjem ugrozi kredibilitet i reputaciju ove ustanove”, kaže se u saopštenju te dvije organizacije.

Oni navode da su podaci o prihodima Mujovića bili dostupni zahvaljujući samo činjenici da je on u isto vrijeme i javni funkcioner i da ima obavezu objavljivanja imovinskih kartona.

“Postavlja se pitanje šta je sa profesorima i dekanima drugih fakulteta u okviru UCG, koji nijesu javni funkcioneri a takođe prihoduju sredstva iz više izvora”, navodi se u saopštenju.

Državne institucije i Vlada odbili mjeru

CEMI je, kako su dodali, u toku izrade Inoviranog akcionog plana za borbu protiv korupcije, predložio da se mjera objavljivanja imovinskog kartona profesora uvede u plan, u cilju spriječavanja takvih slučajeva, ali da su tu mjeru odbili predstavnici državnih institucija i Vlade.

“Ostaje nejasno koga su i na koji način pojedini profesori i dekani u državnim institucijama zadužili da im se omogućavaju enormne zarade i nedostupnost podataka o tim zaradama”, naveli su iz CEMI-ja i CGO.

U tim organizacijama smatraju da bi objavljivanje imovinskih kartona dekana i profesora na UCG doprinijelo spriječavanju takvih praksi i transparentnom pregledu rashoda novca koji odlazi iz Budžeta Crne Gore za visokoškolsko obrazovanje.

Pristup se mora mijenjati

“Dok god Vlada i njeni predstavnici budu sprječavali objavljivanje imovinskih kartona rukovodećeg i nastavnog kadra fakulteta u okviru UCG, nećemo imati uvid u to koliko novca građana Crne Gore odlazi na račune profesora i dekana, a koliko se zbilja ulaže u toliko potrebno unaprijeđenje nastavno-naučnog procesa i resursa samog UCG (kako tehničkih, tako i ljudskih)”, stoji u saopštenju.

Takav pristup, kako je ocijenjeno iz CEMI-ja i CGO, mora sistemski da se mijenja.

“I u tom dijelu punu odgovornost nosi Vlada koja mora da pokaže da li je istinski opredjeljena za borbu protiv korupcije ili kozmetičkim promjena koje suštinski ne doprinose razvoju društva”, zaključuje se u saopštenju.a

Državnim organima dali 117 preporuka

Državne institucije dobile su 117 preporuka kako bi unaprijedile oblasti vladavine prava, javne administracije, lokalne samouprave, civilnog društva, medija i korišćenja EU fondova i jačanje konkurentne pozicije Crne Gore.

Preporuke su spremili predstavnici Vlade i civilnog sektora koji su nekoliko mjeseci radili u okviru Nacionalne konvencije o evropskoj integraciji crne Gore (NKEI). U projektu su osim crnogorske vlade učestvovali Evropski pokret u Crnoj Gori (EpuCG), Ministarstvo vanjskih poslova Slovačke, agencija za međunarodni razvoj i saradnju Slovak aid i Slovačka asocijacija za spoljnu politiku.

“Ovih 117 preporuka su dokaz da vlada i civilno društvo mogu da razgovaraju i da se dogovore”, kazao je predsjednik EpuCG Momčilo Radulović.

Dodao je da se nada da će državni organi iskoristiti njihopve preporuke, a da će u oktobru napraviti monitoring izvještaj u kojem će tačno navesti koliki procenat je iskorišćen.

Komisije, insitucije, agencije...

Jedna od preporuka prve radne grupe NKEI koja se bavila vladavinom prava, a koje je  predstavio direktor CEMI-ja Zlatko Vujović, kaže da Državna Državna izborna komisija, Državna revizorska institucija, Agencija za antikorupcijsku inicijativu, Komisija za utvrdjivanje konflikta interesa treba da budu ustanovljene kao potpuno nezavisna tijela, u formalnom i faktičkom smislu: "Pod ovim se podrazumijeva da njihove više službenike, a naročito upravnu struktura bira Parlament, iz redova nezavisnih lica koja nijesu bila partijski aktivna najmanje pet godina".

Eksparti NKEI-ja su pozvali Skupštinu da uspostavi stalno radno tijelo za nadzor procesa borbe protiv korupcije sa jasno definisanim nadliježnostima rada i subjektima koje nadzire.

Radulović je, predstavljajuči preporuke druge radne grupe vezane za predlog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kazao da je neophodno predvidjeti da se pitanja iz oblasti rada i u vezi sa pravima stečenim na osnovu rada rješavaju granskim kolektivnim ugovorom.

Vladi ali i svim lokalnim samoupravama je, između ostalog, preporučeno da se hitno sprovedu već predviđene mjere za smanjivanje broja tehničkog viška u svim opštinama, uz poštovanje principa socijalne zaštite i prava na nadoknadu i obeštećenja.

Pojačati monitoring medijskih programa

Šefica vladine Kancelarije za saradnju sa NVO Danka Latković, predstavljajući preporuke radne grupe koja se bavila ulogom medija u društvu i procesu integracije u EU, kazala je da bi Agencija za radio-difuziju trebalo da pojača monitoring medijskih programa i sankcioniše plasiranje sadržaja koji krše ljudska prava.

Predloženo je i uvođenje poreza na šund i kič kao i poreskih olakšoca za medije koji sprovode programe društvene odgovornosti, kako bi se oni stimulisali da se više i produbljenije bave temama od javnog interesa.

Govoreći o društvenoj odgovornosti privrednih subjekata Aleksandar Drljević iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i profesor Saša Popović govorili su o potrebi izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica i formiranju Savjeta za društveno odgovorno poslovanje.